Bez obzira na iskustvo, iznenađenja na stazi uvijek ima i toga treba biti svjestan i ne zanemarivati činjenicu da ipak ne možete na sve utjecati, ali sa nekim savjetima ipak možete biti sigurniji i na kraju uživati još više u dobrom spustu.
Uz svo iskustvo koje nakupljate kroz vožnju uvijek je potrebno imati dozu sigurnosti kako bi na cilj došli čitavi.
Kad krećete na vožnju, krećete svježi i odmorni i zadate si novi vrh ili udaljenost odnosno uspon koji ćete odraditi i težite tome da se popnete do cilja u nekom zadanom vremenu kako biste imali dobar tempo i kvalitetan trening. Većina na kraju zanemaruje činjenicu kad se dokopa cilja da je ogromna količina energije upravo iscurila iz svih mišića i da oni i nakon pola sata odmora i dalje neće biti kao kad ste krenuli na vožnju iako je osjećaj koji imate nakon odmora sasvim drugačiji. Uslijed zamora mišića prvo vam pada koncentracija i to rezultira tehničkim greškama. Pokušavate utjecati na greške i korigirati ih prilikom vožnje, ali zapravo došlo je do premorenosti mišića koji još nisu počeli boljeti, ne reagiraju kao prije i zbog toga radite greške. Da biste to izbjegli, potreban je odmor u segmentima spuštanja. Preporučujemo da stanete nakon određene dionice koju ste dobro odvozili i odmorite pola minute do minutu i tek tada nastavite dalje. Svaki idući segment koji ćete moći dobro odvoziti biti će kraći jer se sve više i više umarate bez obzira na intervale odmora, ali ćete segmente odvoziti na kraju sigurnije i bolje.
Ne sugeriramo konzumiranje pive što se pokazalo kao česta “fora” kod nekih vozača :), jer dobivate lažni osjećaj sigurnosti, pa se dovodite u još goru situaciju, a kako vam je nakon uspona puls na cca 130-160, ta piva ili neko alkoholno piće će imati još veći utjecaj na vas nego inače.
Prilikom spusta je važno biti odmoran kako biste mogli primijeniti adekvatnu tehniku koja nalaže da se na strmim dionicama nagnete lagano prema napred i da vam je brada iznad lule volana. Prilikom ulaska u zavoj je potrebno seliti težinu na nogama kako biste potisnuli bicikl u zavoj, to se bez dobre koncentracije i energije teško odrađuje. Ako skrećete na lijevo, onda će vam desna noga biti ispružena, a lijeva savijena gore na pedali, desni lakat prema van i njime pokušajte opisati zavoj kao šestarom. Tu metodu vam je najlakše isprobati na blagoj dionici na kojoj ćete izbacivanjem lakta primijetiti kako bicikl skreće bez da išta drugo radite. A probajte i na ravnoj dionici dok sjedite na biciklu izbacivati jedno pa drugo koljeno prema voan, od bicikla i primjetit ćete da bicikl počinje skretati u stranu u koje ste koljeno izbacili.
Težinu na prednjem kotaču je potrebno stalno dozirati tako da prednji kotač uvijek ima trakciju, ako se nagnate previše natrag izgubit ćete ju. Trakcija na prednjem kotaču je važna, a prilikom spusta trebate koristiti prednju kočnicu znatno više nego stražnju, jer s njom možete regulirati smjer bicikla dok će kočenje stražnjim kotačem samo rezltirati proklizavanjem.
Jedini način da zadržite smjer kroz zavoj je da je naglasak na prednjoj kočnici, time će težina stalno biti na prednjem kotaču koji će držati smjer. Stražnji kotač dozirati koliko vam treba da bi jače kočili. Naučite kočiti prije zavoja, zavoj prolazite bez kočenja kako biste imali brzinu za dobar prolazak.
Kod velikih nagiba prilikom spuštanja ćete zanemariti ovu tehniku jer ćete tada morati zabaciti tijelo prema nazad iza sjedala kako biste zadržali ravnotežu i kako ne bi preletjeli preko volana. Tada će težište biti na stražnjem kotaču i kočenje stražnjim kotačem će biti učinkovitije jer će manje proklizavati.
Brzina kretanja prilikom spusta je vrlo važna, iako često mislimo da treba ići sporije jer je sigurnije, ali onda treba uzeti u obzir da ćete neke prepreke osjetiti više i time ćete narušiti djelomično i vašu ravnotežu te smjer kretanja. Zato bi neke dionice trebalo proći s nešto većom brzinom u kojoj ćete biciklom na neki način preletjeti preko korijenja i kamenja i bicikl neće imati vremena zagrabiti u rupu i time narušavati zadanu putanju kretanja. Svakako brzinu morate povećavati postepeno i nemojte to činiti ako se ne osjećate sigurno tada jer se izlažete riziku od pada.
Podešenja na biciklu također treba dobro odmjeriti. Ako ste česti gost šumskih staza i brzih spusteva predlažemo da se prebacite na tubeless, ako već niste, kako biste mogli voziti na nešto nižem tlaku i bez straha od bušenja guma. Za stjenovit teren prekriven korijenjem preporučamo niži tlak i nešto mekši setup suspenzija.
Ako se vozite u grupi kroz šumu, preporučujemo da imate naočale s prozirnim staklima da zaštitite oči od mogućih kamenčića i granja. Iznenadili bi se koliko je malo potrebno da se dekoncentrirate i izgubite ravnotežu, jedan tanki list ako vam u većoj brzini zapne za oko, može vas toliko omesti da potpuno izgubite ravnotežu. Za što bolje savladavanje tehnike spuštanja ponavljajte istu stazu dok ju ne savladate do kraja, dok ju praktički ne naučite na pamet, svaki kamen, svaki korijen, na njoj ćete istesati cijelu tehniku jer ćete znati što vas čeka i kako napasti zavoj ili spust, kasnije kad se prebacite na nove terene shvatit ćete da su segmenti uvijek slični i imat ćete i u nogama i u rukama već osjećaj kako reagirati na novi teren. Vodite računa da nakon velike kiše niti jedna staza osim uređenih bike parkova nije ista kao što je bila prije kiše. Kiša ispire zemlju i otkriva kamenje i korijenje pa tako nakon kiše vozite opreznije!
Photo: Trek
