Neke činjenice o disanju:

Izdah je obično vrlo pasivan, respiratorni mišići ne rade koliko inspiratorni, osim u slučaju ozbiljnijih i većih napora, koji također opterećuju respiratorne mišiće.

INSPIRATORNI mišići igraju važnu ulogu u disanju tijekom mirovanja i tijekom vježbanja.

RESPIRATORNI mišići gube snagu kod muškaraca već sa 25 godina, a kod žena nakon 35 godina, iako ima pojedinaca kod kojih se zbog njihove vitalnosti umanjenje snage nije opazilo prije 45 godine života.

Manja učinkovitost inspiratornih mišića često se izražava kao nedostatak daha ili kratkoćom daha, što je važnije u kasnijim godinama.

U mirovanju udahnemo 8-10 litara zraka u minuti.

Tijekom treninga, količina udahnutog zraka povećava se na 150 litara u minuti, a kod vrhunski utreniranih muških sportša i do 240 litara u minuti.

Važnost disanja tijekom fizičke aktivnosti

Jeste li znali da se tijekom rada respiratornih mišića ne odvija samo disanje, nego oni aktivno pomažu u stabilizaciji gornjeg dijela tijela. Ovo je pogotovo naglašeno prilikom trčanja kada noga poslije faze `leta` ponovno dolazi u kontakt sa podlogom i u tom trenutku dolazi do destabilizacijskih sila koje se prenose po čitavom tijelu – ovo je utvrdila Engleska spotska znanstvenica I doktorica za fiziologiju disanja Alison McConnell. Zaštita i stabilizacija respiratorne funkcije respiratornih mišića tijekom natjecanja ili fizičke aktivnosti samo je jedan od razloga zašto je sinkronizacija disanja u ritmu izvođenja fizičke aktivnosti tako važna.

Ono što trebamo znati o disanju

U zadnje vrijeme mnogo se priča o vježbanju disanja u svrhu poboljšanja fizičkih sposobnosti, a isto tako možemo naći veliki broj znanstvenih članaka koji idu u prilog tome. Postoje mnoga izvješća o umoru dišnih mišića nakon jakih natjecanja ili treninga, npr . maratoni, srednje i vrlo kratke udaljenosti visokog intenziteta. Posljedice izbjegavanja problema nepravilnog i nekvalitetnog disanja su veće nego što se u početku može zamisliti . Znanstvenica na svijetu koji se najviše bavi s ovom problematikom , dr. sc . McConnell kaže da umor svakog mišića u tijelu uzrokuje da aktivnost povezana s tim mišićem postane teža  (npr. prilikom vožnje bicikla jasno je da koristimo mišiće za disanje i ukoliko oni nisu dovoljno jaki za intenzitet kojim vozimo, sama vožnja bicikla postat će nam teža).

Na fotografiji je Uwe Hochenwarter, profesionalni austrijski brdski biciklist, sa svojim POWER BREATH trenažerom za disanje kojeg na fotografiji upotrebljava za zagrijavanje pluća prije utrke 

U najčešćem primjeru disanja dešava se da se većinom upotrebljavaju inspiratorni mišići, oni koji se koriste za udah. Rezultat takvog disanja je teško, neugodno disanje i velika zapuhanost. Nekoliko nedavno provedenih istraživanja pokazalo je neke od posljedica tijekom javljanja umora respiratornih mišića. Smanjenje dovoljne zalihe krvi u nogama (što je veoma bitno jer znamo da se preko krvi mišićima dostavljaju hranjive tvari i kisik kako bi bili što efikasniji).  Tim dr. McConnellove na  Sveučilištu u Briminghamu istražuje učinke respiratornog treninga i posljedica istih na sportska postignuća i poboljšanje kroničnih bolesti dišnog sustava za dugi niz godina . Tako su došli do spoznaje o jednostavnom , ali impresivnom uređaju.

Trenažer za trening respiratornih mišića

'Ona pokušava gledati na stvari najjednostavnije moguće. To je ono što je bilo logično da ako postoji određeni zamor mišića i zbog toga se dešavaju lošiji rezultati, treba utrenirati takve mišiće` tvrdi McConnellova. 'Mi smo razvili vrlo jednostavnu tehniku treninga za inspiratorne mišiće koje možemo provesti uz pomoć jednostavnih naprava. Kasnije je ta `spravica` dobila naziv POWER BREATH.

Disanje je, mogli bi reći posljednji nepodignuti `kamen` ili `neodškrinuta zavjesa` u ukupnom procesu sportske pripreme ili treninga. Sportski znanstvenici, nutricionisti i treneri detaljno planiraju i provode svaki trenutak i pristup treningu, s izuzetkom na ispravno disanje! `Vjerujem da upotreba treninga za disanje sa POWER BREATHE `spravicom` nudi bolje rezultate kao što to osjete sportaši koji su boravili na visinskom treningu`, tvrdi McConnell, koja je i sama ozbiljnija trkačica i triatlonka.

Kako inspiratorni mišići utječu na proces disanja?

Najvažniji dišni mišić u tijelu je ošit ili dijafragma , koji se nalazi između grudnog koša i trbuha. Dijafragma je prirodna granica između ova dva dijela tijela.

Njena najznačajnija uloga je u procesu disanja pošto se njenim kontrakcijama naizmjenično smanjuje i povećava pritisak u grudnom košu što za posljedicu ima ulazak i izlazak zraka iz pluća. Ostali mišići prsnog koša šire rebra i potiskuju prsni koš prema van te na taj način omogućavaju da se pluća napune zrakom. Prilikom izdaha inspiratorni mišići se jednostavno `spuštaju` pri čemu se prsni koš `pritisne` natrag prema plućima I na taj način zrak izlazi van. Tijekom izdaha također se koriste i trbušni mišići ali najveći dio posla ipak obavljaju inspiratorni mišići. Upravo iz tog razloga veoma je bitno da obratite pozornost na inspiratorne mišiće. Nakon godina istraživanja, glavni cilj je ojačati mišiće za udah, što je ključno u disanju . Prilikom normalnog ili opuštenog disanja udahnemo oko 12 litara zraka , dok se za vrijeme intenzivnog treninga udahne i do 150 litara zraka u minuti , a kod vrhunskih sportaša i do 220 litara u minuti . U mirovanju najveći rad imaju mišići za udah. Tijekom treninga, prilično je očito da je rad inspiratornih mišići veći od rada respiratornih mišića.

Slabi inspiratorni mišići

Slabost inspiratornih mišića proizlazi iz različitih razloga, često kao posljedica bolesti, a utjecaj na njihovo stanje je količina treninga ili korištenja. Isto kao kad ne bi koristili mišiće na nogama oni bi atrofirali, tako je isto slučaj i kod inspiratornih mišića. Najjednostavnije to možemo ilustrirati jednostavnim hodanjem po stepenicama, ako ostajte bez daha samo prilikom hodanja po stepicama vjerojatno ćete početi koristiti lift i to će za vaše inspiratorne, respiratorne mišiće biti manje stresno. Kada oni s vremenom još više oslabe, past će i vaša tijelesna kondicija i to će dovoditi do češće zapuhanosti. Kako vi ostajte sve više bez daha tako ćete sve češće izbjegavati penjanje stepnicama… To je začarani krug zapuhanosti, nedostatak vježbanja i kao rezultat svega toga slabi respiratorni mišići.

Razlike u disanju između žena i muškaraca

Ako pogledamo sa fiziološke strane, ženske osobe, shvatit ćemo da su njihova pluća manja nego kod muških osoba. Žene također imaju uske dišne putove, zbog čega im je teže potisnuti zrak iz pluća kao što im ga je teže i udahnuti. U mirovanju udahnemo 8-10 litara zraka u minuti, tijekom napornog vježbanja žene mogu udahnuti do 120 litara zraka u minuti. Istraživanja su pokazala da se ženama koje intenzivno treniraju dogodi veći pad kisika u krvi, što dovodi do veće zapuhanosti nego kod muškaraca.

Na temelju znanstvenih istraživanja predstavljamo rezultate o uporabi vježbi za disanje sa POWER BREATH trenažerom u sportskim aktivnostima i vježbama:

• Poboljšanje respiratornih mišića kod vrhunskih sportaša za 31,2%

• Poboljšanje mišićne izdržljivosti kod vrhunskih sportaša za 27,8%

• Poboljšano vrijeme utrke svakog natjecatelja u biciklizmu za 4,6%

• Povećana sposobnost, učinkovitost u biciklizmu za 33% tijekom dužih biciklističkih treninga, utrka uz znatno manje napora

• Poboljšano natjecateljsko vrijeme u veslanju za 2,2%

• Poboljšano natjecateljsko vrijeme u plivanju za 3,5%

• Olakšava cijeli fizički napor tijekom fizičke aktivnosti na višim nadmorskim visinama

Na fotografiji jedna od profesionalnih biciklističkih momčadi čiji vozači koriste POWER BREATH trenažere

Za sve dodatne informacije i informacije kako doći od vašeg POWER BREATH trenažera pogledajte stranicu na linku.