"Prošla je godina dana kako živimo s pandemijom SARS-CoV-2 virusa koji uzrokuje nastanak COVID-19 bolesti. Do sada se u RH značajan broj ljudi zarazio tim virusom (prema nekim procjenama, čak do 35-40% populacije), pri čemu je jedan dio zaraženih razvio COVID-19 bolest. Premda se za COVID-19 prvotno smatralo kako se radi o primarno respiratornoj bolesti, trenutno dostupni podaci pokazuju da ta bolest može štetno utjecati na barem još pet organskih sustava čovjeka: kardiovaskularni, imunološki, renalni, neurološki i hematološki sustav. Najnoviji podaci ureda za nacionalnu statistiku Velike Britanije pokazuju kako je prevalencija oboljelih od COVID-19 koji imaju kliničke simptome 5 tjedana čak 20%, a onih koji imaju simptome 12 tjedana, 10%. S druge strane, nedavno objavljena studija, provedena na preko 3700 pacijenata oboljelih od COVID-19 iz 56 zemalja i od kojih 57% nije zatražilo liječničku pomoć, a njih 8% bilo je hospitalizirano, utvrdila je da čak 65% pacijenata još uvijek osjeća simptome 6 mjeseci nakon postavljene dijagnoze. Jedni od simptoma s najvišom prevalencijom kod tih osoba bili su umor (98%) i malaksalost uslijed napora (89%). U nekoliko je studija utvrđeno da teško oboljeli od COVID-19 imaju dokazane znakove oštećenja srca. Premda je fokus javnosti primarno usmjeren prema najtežim posljedicama ove pandemije – smrtnim slučajevima – izneseni podaci ukazuju kako se značajna pažnja treba usmjeriti i na aktivnu rehabilitaciju velikog broja osoba koje su preboljele COVID-19 bolest.

Dobro je poznato kako je tjelesna aktivnost i tjelovježba ključna komponenta oporavka od bolesti koja ima brojne korisnosti za čovjekovo tjelesno i mentalno zdravlje. Stoga postoji jasna potreba za definiranje vodiča za postupno uključivanje osoba koje su preboljele COVID-19 bolest u tjelesnu aktivnost i tjelovježbu, uvažavajući moguće komplikacije (napomena: kod od teže oboljelih osoba, može biti potrebna i nadzirana medicinska rehabilitacija). Trenutno ne postoji jasan, na dokazima utemeljen vodič za povratak tjelesnom vježbanju i bavljenju sportom za ovu bolest, ali postoje objavljene preporuke nekolicine strukovnih udruženja i stručnjaka. Za očekivati je da će se te preporuke s vremenom mijenjati. Kako većina ljudi ne pretražuje niti čita znanstvenu literaturu (ili to čini na prilično “površan” način - nadam se da se oni revniji neće uvrijediti na ovu konstataciju), potrudio sam se analizirati trenutno dostupne preporuke. Izdvojio sam nedavno objavljene preporuke Australazijskog društva liječnika sportske medicine te sam ih upotpunio s dobro poznatim principom progresije u treningu.

Naglašavam kako ja nisam liječnik koji daje preporuke vezane uz dijagnostiku i klasifikaciju pacijenata, već sam taj dio u potpunosti preuzeo od spomenutog međunarodnog liječničkog udruženja. Moja je modifikacija njihovog dijagrama isključivo vezana uz postupnost u progresiji opterećenja jednom kada je pacijentu dozvoljen povratak tjelesnoj aktivnosti i tjelovježbi. Smatram kako njihove preporuke nisu bile dovoljno pragmatične za prosječnog vježbača.

Vjerujem da će stručnjaci HZJZ pripremiti i objaviti njihove preporuke, a do tada bi ovaj dijagram mogao pomoći osobama koje su preboljele COVID-19. Preporuke prikazane u tom dokumentu se ne odnose na vrhunske sportaše, premda dijele određene zajedničke elemente.

Ukoliko smatrate ovaj post korisnim, slobodno ga podijelite."