Udahom, kisik ulazi u pluća, te krvlju odlazi u sve stanice našeg tijela. U slučaju fizičke aktivnosti, pojačani zahtjevi se najviše odnose na srce i muskulaturu. U srcu i mišićima kisik se koristi za kemijske procese bez kojih ovakve mišićne kontrakcije ne bi bile moguće. U stanicama, u procesu oksidacije hranjivih tvari, troši se kisik, a dobiva energija, voda i ugljični dioksid. Izdahom, ugljični dioksid odlazi iz stanica, te se opet putem krvi vraća do pluća i izdiše. Faktori koji utječu na kvalitetu disanja su kapacitet pluća, plućna ventilacija (dubina disanja), alveolarna ventilacija (koliko kisika uspije iz pluća preći u krvotok), i broj eritrocita (uz sposobnost transporta kisika do stanica). Od toga najviše možemo popraviti plućnu funkciju vježbanjem pravilnog disanja. Idealno disanje je ono u kojem sudjeluje cijelo tijelo. Nažalost, ljudi najčešće dišu samo nekim dijelom tijela, pa tako razlikujemo: gornje disanje (radi samo gornji dio prsnog koša - podižu se  ključna kost, ramena i gornja rebra), srednje disanje (rade sva rebra, širi se prsni koš), te donje disanje (disanje trbuhom tj.dijafragmom).

Spirometrijskim testiranjem (u mirovanju), te spiroergometrijskim testiranjem (pod opterećenjem) možemo dobiti izuzetno važne pokazatelje funkcije respiratornog sustava. Kako bi dodatno popravili plućnu funkciju, potrebno je uvesti vježbe za popravljanje tehnike disanja, te ih raditi svakodnevno. Jačanje pomoćne respiratorne muskulature (prvenstveno međurebrenih mišića i dijafragme) izuzetno je korisno ako ste  profesionalni ili rekreativni sportaš. Pri višim intenzitetima nećete koristiti dodatnu energiju za pokretanje spomenutih dišnih mišića, nego će vam ostati više snage za mišiće ekstremiteta i srca. Nadalje, vaša izdržljivost biti će bolja, oporavak brži, a imat ćete i više energije te se osjećati bolje. Jedna od klasičnih tehnika za dublje disanje izvodi se na sljedeći način: legnite na leđa, opustite se, počnite sporo i što dublje udisati „u trbuh“, te potom izdahnuti sav zrak. Sportaši najčešće koriste dišne trenažere (sprava koju umetnete u usta, u koju pušete a ona vam pruža otpor koji se može regulirati). Redovitim vježbama disanja, dišna funkcija može se u kratkom vremenu poboljšati čak i za 30%.

Važno je spomenuti da različiti sportovi imaju i svoje specifičnosti disanja, pa ćete različito upotrebljavati svoja pluća ukoliko npr. trčite, plivate ili dižete utege. Zbog toga, ukoliko se ozbiljnije bavite nekim sportom posavjetujte se s isuksnim trenerom, sportskim liječnikom ili fizioterapeutom kako bi dodatno popravili svoje spcifične tehnike disanja. 

Za OUTDOORS piše Dr. Nataša Desnica, službena liječnica Hrvatske alpske skijaške reprezentacije i ravnateljica POLIKLINIKE KALIPER